LE JOURNAL.AFRICA
SOCIETE

Hari ingo zibayeho ku rugero rurengeye amikoro zifise

Ntivyigera vyoroha kubeshaho umuryango, na cane cane iyo agashahara k’umuntu kadahuye n’urugero rw’ubuzima yifuza kubamwo, akenshi ku gushaka kumera nk’abandi. Atari nka hamwe rero umuntu yoba ashaka kumara ubuzima bwiwe mu madeni, aba akwiye kuraba neza ivyo ashira imbere.

Mu gisagara ca Bujumbura, imiryango itari mike yibereyeho mu kangaratete. Hari ugufungura bigoranye, amahera y’ishure n’ugupanga inzu usanga birihwa kenshi umuntu yacerewe, ukuriha ibitaro vy’umwana canke uwo mwubakanye bikarinda gusaba intererano y’umuryango. Hari abafata amadeni kugira barungike abana babo kwiga mu makungu. Imiryango itari mike rero iriroha, igatanguza ibikorwa vyo kubaka amazu itazi ngo ni ryari ibikorwa bizorangira.

Muri urwo rugamba rwo kwibeshaho neza, amadeni arongerekana, co kimwe n’ivya nkenerwa. Ng’ico rero igicapo giteye isoni n’akagongwe umuntu asangana imiryango ifise « amikoro abayabaye ». Ariko, ni kuki none bishika mu rugo, aho umugabo n’umugabo bompi bafise akazi, ugasanga ntibashoboye kubumbwa n’ivyo bafise ukwezi kwose ? Vy’ukuri, imishahara ntiyama ari umurengera, muga rero, ku bantu babiri, hategerezwa kuba akarusho.

Ka kamenyero kica inkware

Continuer la lecture de cet article sur YAGA BURUNDI

Articles similaires

Le portable de mon mari : ma boîte de Pandore

YAGA BURUNDI

L’internat au Burundi : on balance tout !

YAGA BURUNDI

OIM-Burundi: la traite des êtres humains, un mal à éradiquer

LE JOURNAL.AFRICA
Verified by MonsterInsights